Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Lično sam Milu dao mnogo para * Sud tužilo više od 30 bivših pripravnika * Veljovićev magistarski provjerava tročlana komisija * Pomilovani kriminalac bi da nam otima hramove * Putina dočekali kao cara * Završili smo „svoj dio posla“ * Izrael prijeti napadom na Iran
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vladimir Putin, predsjednik Rusije:
–Crna Gora je politički nestabilna.

Vic Dana :)

Zašto se oženjen muškarac brže goji od neoženjenog?
- Neoženjen ode do frižidera i vidi uvijek isto, pa ode u krevet. Oženjen ode u krevet i vidi uvijek isto, pa ode do frižidera.
Mujo poveo Fatu na pecanje, pa kad su stigli do rijeke on sve pripremi, zabaci udice, sjedne i otvori pivo. Fata se muva okolo i ubrzo joj postane dosadno, pa uzdahne i upita:
- Mujo, bolan, šta b‘ ti napravio da ja padnem u ovu rijeku?
Mujo slegne ramenima:
- Otrč‘o b‘ do sela po pomoć...
Fata se zbuni:
- Pa, ovaaaj, šta nije selo malo daleko...?
Mujo otpije gutljaj:
- Ma nije problem, bona, ja b‘ zbog tebe i dalje otrč‘o!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ljudi i dogadjaji - datum: 2019-01-14 PODSJEĆANJE NA ZARIJA SRDANOVIĆA NAJMLAĐEG RATNIKA SA MOJKOVCA
Borac oslobodilac dostojan pamćenja
Dan - novi portal
Više od vijeka nadaleko slavne Mojkovačke bitke pada na Badnji dan. U susret tom velikom datumu između onih brojnih koji su se u slavnoj bici istakli junaštvom i hrabrošću, valja s vremena na vrijeme, spomenuti i najmlađeg učesnika te bitke Zarija Milisava Srdanovića, iz malog drobnjačkog sela Kosorići u opštini Šavnik.
Zarije Milisava Srdanović bio je pripadnik Drobnjačko-uskočkog bataljona i najmlađi učesnik Mojkovačke bitke 1916. godine. Njegov zanimljiv i herojski mukotrpan životni put obilježili su ratovi u 20. vijeku, ali i brojne druge nedaće, progoni i hapšenja.
Uz oca Milisava, kao petnaestogodišnjak, učestvovao je u Mojkovačkoj bici koja je vođena od 6. do 7. januara 1916. godine. U njoj je vojska Kraljevine Crne Gore uspješno zaustavila austrougarsku ofanzivu, čime je omogućeno povlačenje vojske Kraljevine Srbije preko djelova Kraljevine Crne Gore ka Jadranskom moru, a samim tim i njena kasnija evakuacija na Krf. Vojskom Kraljevine Crne Gore komandovao je slavni i mnogo puta opjevani serdar Janko Vukotić. To je ujedno bila i posljednja vojna operacija vojske Kraljevine Crne Gore, koja 1918. godine ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije.
Na predlog komandira čete Ružića, komandanta brigade Žižića i komandanta fronta serdara Janka Vukotića, obojica su (i Zarije i Milisav Srdanović) poslati tajno da prenesu najslavniju vijest da su ,,crnogorske jedinice stale na put švapskim i njemačkim jedinicama koje su pokušale da presijeku put srpskoj vojsci koja se povlači put Albanije”. Za tako uspješno obavljen zadatak, Srdanovići su pohvaljeni i odlikovani. Pričalo se i da su dobili orden od kralja Petra Karađorđevića i regenta Aleksandra koji su odstupali sa vojskom u Albaniju.
Kasnije 1917/1918. godine, Zarije Srdanović bio je učesnik komitskog pokreta, pa rezervni podoficir Vojske Kraljevine Jugoslavije i podnarednik žandarmerije na službi 1924. godine. Ovaj hrabri i neustrašivi čovjek, hapšen je i progonjen kao simpatizer Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) 1933/1934. godine uprkos tome, po predlogu Maša Jelića i komandanta Save Orovića, predložen je kao čuveni narodni guslar, da pjeva pred kraljem u Herceg Novom.
Povodom 25 godina od Mojkovačke bitke Milisav i Zarije Srdanović odlikovani su Spomen-medaljom, koja im je uručena sa drugim junacima iz Drobnjaka davne 1940. godine.
Tokom strašnog i krvavog Drugog svjetskog rata Zarije je hapšen i dva puta zatvaran u zloglasni Nikšićki zatvor, u kom je mučen. Kada je ranjen na Sinjajevinskom frontu, prebačen je u još gori zatvor od nikšićkog – u kolašinski.
U kolašinskom zatvoru tučen je i mučen, ali se od svih batina i zlostavljanja izdvaja da je tučen od strane Pavla Đurišića, jer nije pristao da uz gusle svira i pjeva četnicima. Zbog svog prkosa, a i kao partizan, biva osuđen na smrt. Uspijeva da sa gubilišta pobjegne uz pomoć popa Luke Lopušine. Sredinom maja 1942. godine pop je uzvratio Zariji jer ga je ovaj spasio 1934. godine.
Poslije se pridružio kao borac Durmitorske čete Osmoj crnogorskoj brigadi, sa kojom je i prošao sve njene vojne operacije.
Kao teško ranjen na Sremskom frontu uspijeva da se izvuče iz obruča, ali ne napušta jedinicu za koju je znala i vrhovna komanda. Kao ranjenika posjetila ga je Jovanka Budisavljević, a kasnije Broz, koja mu je i pomogla da kasnije sredi invalidninu. Zarije se za vrijeme vojevanja susreo i sa čuvenim generalom Pekom Dapčevićem.
Zarije Srdanović umro je 1967. godine u Nikšiću, a sahranjen je u rodnom kraju. Povodom četrdeset godina od oslobođenja Beograda posthumno dobija povelju ,,Borcu oslobodiocu” od gradonačelnika Beograda Nenada Bogdanovića.
Sin Zarija Srdanovića, Batrić Bajo Srdanović, zabilježio je i objavio ,,Tužbalice” u čijem podnaslovu piše ,,Iz knjige Muke života Baja Kosorića” u kojoj je jedna posvećena njegovom ocu. Naime, zabilježio je kako Mara Perović tuži pokojnog Zarija M. Srdanovića 7. juna 1967. godine na Mljetičku. Inače, brojni Zarijevi preci, Srdanovići, takođe su učestvovali hercegovačkim ustancima, Vučjem Dolu i brojnim ratištima i bitkama širom Crne Gore i Hercegovine. A.Ć.


Za pretke i potomke

U jednom intervjuu koji je vođen sa Dušanom M. Srdanovićem u Šavniku, novembra 1984. godine, između ostalog se navodi: „Pričalo se da kada je kralj Petar upitao ‘Zarija, zašto si ti pošao u borbu’, on je, vjerovatno podučen od oca Milisava ponosno odgovorio: ‘Za prošlost našije čuvenije predaka i slavu ako bog da potomaka’”.


Unapređenje

Poslije oslobođenja, kao neustrašivog borca i ,,legende”, kako su ga zvali, od strane Komande brigade Zarije Srdanović je unaprijeđen kao sposoban u čin oficira sa mogućnošću školovanja. Zarije je završio malu i učio veliku maturu (drugi razred gimnazije). Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja od zadobijenih rana i drugih bolesti, Zarija otpuštaju iz jedinice JNA, kao privremeno nesposobnog na period od tri godine. Nakon isteka tog vremena, Zarije se javio u svoju jedinicu u Beograd, odakle je upućen na višu vojno-ljekarsku komisiju na VMA, koja ga proglašava trajno nesposobnim za službu u Jugoslovenskoj narodnoj armiji.


Odnos snaga na Mojkovcu

Za vrijeme Mojkovačke bitke stanje u crnogorskoj vojsci bilo je jako teško. Vojnici su bili slabo obučeni, posebno za zimske uslove. Nosili su ono što su od kuće ponijeli. Na nekoliko dana su dobijali po pola kilograma hljeba. Crnogorski vojnici su nosili puške kalibra 7,62 milimetara, tzv. „Moskovke” od kojih većina nije imala bajonete. Svaki od osam bataljona imao jedan mitraljez tipa „Maksim”, a inače ih je cijela Sandžačka divizija imala 39 ukupno. Municije je takođe bilo nedovoljno, od oko 200 do 400 metaka na jednu pušku. Vojska je imala i izvjestan broj topova, 80 granata manjeg kalibra i 35 većeg. Ukupan broj vojnika je bio oko 6.500. Austrougarska vojska angažovala je dvije divizije: 53. generala Pongraca i 62. generala Kalzera. Ukupno je bilo 14.000 dobro naoružanih i obučenih boraca, uz rezervu i logističku podršku. Snage koje su obezbjeđivale krila ovim dvijema divizijama su bile 20.000 vojnika pod komandom generala Rajnera, uperenih ka Mojkovcu i Tari. Vojska je bila opremljena puškama, tzv „Mauzerke”, zatim sa 45 topova i na desetine mitraljeza i ogromnom municijom koja se nije štedjela.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"